Bilo je vrijeme nečuvene inflacije. Jedva čega da se moglo nabaviti. Baš sam se spremao da objedujem kad mi je naišao brat. Ponudio sam ga da podjelimo skuvani pirinač i leću. Odbio je, rekavši kako je upravo sa mnogo boljeg ručka. ’’Kako hoćeš…’’kazao sam i mirno počeo jesti. Nije mnogo prošlo, a brat se oglasio:’’Vidim da uživaš u tome. Daj mi da probam.’’ Uskoro sam čuo začudne komplimente skromnoj hrani. ’’Ne razumijem: sit sam, a ovo mi je tako ukusno…’’ Dogodilo mi se da sam bio pozvan na otvorenje jednog privatnog hotela. Bilo je uglednih zvanica. Bez prethodne najave vlasnik hotela me zamolio da kažem nekoliko rečenica o tzv. zdravoj prehrani. Bio sam iznenađen, no pristadoh. Continue reading →
Razvoj se odvija kroz proces promjene. Neki ljudi se razvijaju sporije/brže, teže/lakše, zavisno od nivoa svjesnosti, uslova okoline, prehrane, rada nas sebi… Prehrana ima veliki značaj za sve ljude. Unutar svakog čovjeka je izvor neograničene inteligencije, kreativnosti i sklada. Čovjek zato ima stalnu mogućnost da vrši izbor pa i kakvu hranu će jesti: onu koja daje najviše snage, stvara osjećaj ljubavi i sreće te oživljava čovjekov potencijal ili onu koja izaziva tupost, bolesti i razara inteligenciju, kao i onu koja se pozicionira bilo gdje između ovih ekstrema. Kada se piše/govori o zdravoj hrani, često se zaboravlja da odluke oko izbora hrane najviše zavise od kvaliteta/nivoa svjesnosti. Ljudi snižene svjesnosti biraju prehranu koja izaziva patnju i bol, a oni povišene svjesnosti posežu za hranom koja podržava zdravlje, sklad, lakoću… Continue reading →
Pođe li vam u susret nepoznati pas, ne dopustite da vas obuzme strah. Mogao bi vas samo zato napasti. Kao dijete me je dok sam se igrao pojurio pas. To je bio prvi put da sam se sam popeo visoko na jedno stablo… Do današnjeg dana u meni se pojavi blaga strijepnja kad god treba proći pored bilo kakvog psa. Ponavljaju li vam se slična iskustva, ponašanja ljudi spram vas, situacije, događanja? Zasluga za to pripada vašim mentalnim obrascima/programima. Formirali su se ko zna kad. Zračite, mislite, osjećate i privlačite ljude, situacije, događanja… u skladu sa njima. Continue reading →
Kada se uskladite sa vodom, proplivate. Kada ’’pripitomite’’ nekoga možete ostvarivati bliskost. To znači da ste stvorili veze, da ste se povezali. Kada se osvrćete na svijet i ljude, činite to iz pozicije odnosa sa sobom. Prvo je projekcija drugoga. Kada se uskladite sa sobom/svojom pravom prirodom, otvarate se prema ljubavi, dobroti, mudrosti, radosti, dobrobiti, snazi… Sve se bolje osjećate. Kada odlučite da vam je važno da se povežete sa sobom, donjećete najvažniju odluku u životu! Tako ćete aktivirati svoj unutarnji ’’sistem za navođenje’’ pa nećete više rizikovati da zastranite pitajući druge za ono vama najvažnije. Continue reading →
Najveća inspiracija! Možete li opisati npr. ukus jabuke nekome ko je nikada nije probao? Jabuku je moguće probati. Tada znate, njen ukus. Tišina se ne opisuje riječima, ali se njima može koristiti. To je slučaj inspirativnog govora, spram ne istinitog/malo životnog, informativnog, formalnog, ispraznog, ponavljajućeg. Stanje tišine je tren!Tišina se manifestuje u trenu. Može se produžiti i tada nije samo tren, nego trajanje. Pamtim komentar poznanice, književnice: ’’Da mi je da mi neko pojasni sadašnji trenutak. Pročitala sam toliko eminentnih knjiga na tu temu i ništa!’’. Tišina je gospodstvena. Toliko da neće da nastupa dok nisu ’’savršeni uslovi’’. Continue reading →
Da li se možete detaljno sjetiti što vam se događalo prije pola sata? Ako pođete u bioskop, u pozorište, na sportski događaj ili bilo kakav izlet i ništa ne primjetite baš kao da niste tamo ni bili, da li biste to prihvatili kao vrhunsko iskustvo? Uskoro će Nova godina. Praznik koji zapravo u prirodi uopšte ne postoji. Da li igdje u prirodi vidite cvijet koji se na ’’tri, četiri, sad!’’ otvara ili zatvara? Da li ste ikada vidjeli na nebu da piše: ’’Prvi je januar!’’ili ’’Danas u 19 časova stiže proljeće!’’? To su sve tvorevine ljudskog uma, stvorene za orjentaciju u vremenu. Pitanje je kako bi ljudi koji dominantno funkcionišu kroz um snalazili se bez takvih orjentira. No, kad već (još uvjek) ne možemo bez vremena, hajde da ga makar svjesno koristimo. Continue reading →
Hitno nije isto što i bitno/važno! Koliko često koristite ovakav obrazac ponašanja? Koliko često živite svoj život ovako i da li vam to prija? Evo, baš danas, provjerite koliko ste se bavili onim što je u ’’srcu’’ samog vašeg ’’srca’’, a koliko onim što je periferija, pa još možda nečije tuđe potrebe. Zadovoljavate li svoje potrebe? Znate li koje su vaše istinske, a koje lažne potrebe? Kako ih razlikujete? Da li uopšte znate koji su vaši istinski, najdublji afiniteti? Čini mi se da život ne traje par stotina godina. Takve stogodišnjake ne srećem oko sebe. Pa kada ćemo živjeti one najbolje djelove sebe? Continue reading →
Prije više od deset godina imao sam priliku biti u društvu iskusnih vojnih pilota. Pitao sam ih što misle o ekstremnim sportovima. Odgovor je glasio: ’’…Tokom leta tijelo nam se maksimalno napuni adrenalinom što je, iako prijatan, ogroman stres za tijelo. Ko živ dočeka, veoma mlad ide u penziju jer nam se tijelo bukvalno počne tresti i kad ne letimo. Bolje se rekreiraj na druge načine.’’ Primjećujem oko sebe sve veće interesovanje za ekstremne sportove. Znam im porijeklo. Prije nekoliko godina sam prošao kurs ronjenja i svakog ljeta se upuštao u duboko plavo… Brzo sam razumio poentu. Continue reading →
Listao sam poznati časopis koji se bavi temom ljudskog samorazvoja. Na jednoj stranici pronašao sam baš ovakav naslov, kakav je i ovog priloga koji čitate. U Helenskom hramu u Delfima pisala je poruka mudrih: ’’Spoznaj sebe samog’’. Što je suprotno tome? Zar nije: Onaj ko ne poznaje se/ko ništa ili jako malo zna o sebi, stalno će pitati druge. Kada je to slučaj sa ’’manje važnjim stvarima’’, stav neznavenih je manje štetan, no kada se tiče teme zdravlja, kreativnosti, posla, ljudskih odnosa…situacija je životno opasna. Što ako dobijete ili date nekome pogrešan naputak, a taj počne da ga slijedi/živi? Kako ćete znati da je onaj ko vas savjetuje sigurno u pravu!? Continue reading →
U klubovima zabave imao sam mnogo prilika za iščuđavanje. Često bih skupa sa prijateljicom dugo, slobodno, kreativno, raskošno plesao i u pokretu, ne zaustavljajući se razgovarao. Takav razgovor bi uvjek bio veoma kreativan, duhovit, inteligentan, inspirativan… Drugi bi nas stidljivo primjećivali. Ženama se lako moglo pročitati u očima: ’’I ja bih da plešem…’’, a muškarcima:’’Nasloniću se na stol, ko zna kako bih sve mogao izgledati ako se zaplešem, a onda…’’. Koji dio tijela pravi najveći otpor plesnom pokretu i zašto? Hoćemo li vas iznenaditi ako kažemo da je to karlica i zglobovi uopšte. Odgovor na ’’zašto’’, radije istražite sami… Continue reading →
